PLANETI SUNČEVA SUSTAVA
ŠTO JE SUNČEV SUSTAV?
"Sunčev sustav je dio galaktike Mliječna staza koji se sastoji od zvijezde Sunca i svih tijela koja su u orbiti oko njega."[1] Sustav sadrži 8 planeta, 3 patuljasta planeta, satelite te mnogo sitnih tijela: kometi, planetoidi, tijela Kuiperova pojasa, meteorida i međuplanetne prašine. "Znanstvenici smatraju da je Sunčev sustav nastao prije 5 milijardi godina vjerojatno kada je u blizini eksplodirala zvijezda prouzročivši velik oblak u obliku plinske prašine."[2] Osam planeta razvrstano je u dvije skupine, unutarnju ili terestričku, gdje se nalaze Zemlja i njoj slična 3 planeta (Merkur, Venera i Mars), te u vanjsku ili jovijansku, s Jupiterom i njemu sličnim planetima Saturn, Uran i Neptun. Pluton ne pripada planetima jer je Međunarodni astronomski savez 2006. odlučio da pripada patuljastim planetima. Općenite karakteristike unutrašnjih planeta su: mali promjer, mali broj satelita, velika gustoća, metalna i stjenovita građa, veća temperatura, sporija rotacija(okretanje oko vlastite osi) te kraća revolucija(gibanje oko Sunca). Karakteristike vanjskih planeta su: veći promjer, veći broj satelita, manja gustoća, plinovita građa(H,He), niža temperatura, brža rotacija i duža revolucija.
MERKUR
Merkur je najmanji i ujedno najbliži planet od Sunca. Iako je malen zapravo je dosta težak.[3] Ima najbržu revoluciju(obilazak oko Sunca) jer ima najkraću putanju oko Sunca i sporu rotaciju. Za jedan obilazak oko Sunca potrebno mu je 88 Zemljinih dana, a jedan Merkurov dan traje 59 Zemljinih dana. Nema prirodnih satelita. "Dobio je ime po rimskom glasniku bogova koji je mogao jako brzo putovati i Merkur je zbog svoje brzine kojom obilazi Sunce bio tako nazvan."[3] Merkur je malo veći od Mjeseca. Da spojimo zajedno oko 18 Merkura dobili bi veličinu Zemlje. "Merkur je teško posjetiti zbog blizine Sunca, ali je 1977. svemirska letjelica Mariner 10 prvi put došla do njega."[3] Prvi put se nije vidjelo niti pola planeta. Od 2008. Merkur obilazi letjelica MESSENGER. Njegova površina slična je Mjesečevoj jer je puna kratera. U građi prevladava metal(omjer željeza prema stijeni 70 : 30) i ima slabo magnetno polje. Ima najveće temperaturne razlike koje variraju od -180 °C do više od 400 °C.
VENERA
Venera je drugi planet od Sunca te se naziva Zemljinom „blizankom“ jer oba planeta imaju sličnu veličinu i gustoću. Venera je dobila ime prema Veneri, rimskoj božici ljepote. Stari Grci su je zvali Afrodita, te Eosphorus za jutarnju pojavu i Hesperus za večernju. Ima gustu i otrovnu atmosferu (97% ugljikov dioksid). Sa Zemlje ne možemo zapravo vidjeti površinu Venere jer je prekrivena gustim slojem oblaka.“ Svemirske misije su pokazale da površinu prekrivaju krateri, vulkani i planine. Nema prirodne satelite. Ona je najsvjetliji objekt na nebu poslije Sunca i Mjeseca.“[4] Još se naziva i zvijezda Danica, Večernja zvijezda i Jutarnja zvijezda zbog jako reflektirane svijetlosti. Zbog toga su temperature na Veneri do 500 °C. „Tlak je 90 puta veći nego na Zemlji, što onemogućava bilo kakav pokušaj eventualnog čovjekova stupanja na njegovu površinu.“[1] Jedna revolucija traje 225 Zemljinih dana, a jedan dan traje 243 Zemljinih dana.
ZEMLJA
Zemlja, planet na kojem živimo i treći planet od Sunca, jedino je tijelo Sunčeva sustava na kojem ima života. Nastala je prije oko 4.5 milijardi godina. Život na Zemlji je moguć zbog toga što se nalazi na takvoj udaljenosti od Sunca (150 milijuna km) pa voda postoji u tekućem stanju. Život je zaštićen atmosferom, „tankim slojem plina koji okružuje Zemlju.“[2]. Jedini je poznati planet koji ima oceane, atmosferu s mnogo kisika i živu geološku aktivnost.[5] 29% Zemljine površine zauzima kopno, a voda 71%. Zemlji treba 365,25 dana da jednom obiđe Sunce, a rotacija traje 1 dan. Posljedica rotacije je izmjena dana i noći. Kao posljedica revolucije dolazi do izmjene 4 godišnja doba. „Tijekom godine sjeverna i južna polutka imaju različita godišnja doba: kada je na sjevernoj zima, na južnoj je ljeto.“[2] Najbliža je Suncu 3.1. tj. u perihelu, a najdalja 4.7. u afelu. Zemljin prirodni satelit je Mjesec.
MARS
Mars je četvrti planet od Sunca. Rimljani su mu dali ime prema bogu rata. Poznat je pod nazivom „Crveni planet“ zbog svoje crveno-narančaste boje koju ima zbog željeznih oksida u tlu. Njegova površina pokrivena je stijenama, kanjonima, vulkanima i planinama. „Mons Olympus je najveći vulkan Sunčeva sustava na Marsu. Širok kao Italija i 3 puta veći do Mount Everesta..“[2] Prosječna temperatura na površini iznosi -23°C. Tlak je 200 puta manji nego na Zemlji. Ima dva prirodna satelita, Phobos i Deimos (Strah i Užas). Jedna revolucija traje 1,9 godina, a jedna rotacija 24,6 sati. „NASA je koristila letjelice i robote kako bi naučila više o Marsu. 1995, Mariner 4 bila je prva letjelica koja se približila njemu, a 1976., Viking 1 i Viking 2 su bile prve letjelice koje su sletjele na Mars. Danas se u njegovoj orbiti nalaze 3 letjelice. Dva robota koji istražuju površinu zovu se roveri- Opportunity i Curiosity.“[6] Zbog sličnosti sa Zemljom i mogućih uvjeta smatra se da će Zemljani u budućnosti kolonizirati ovaj planet.
JUPITER
Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, „toliko velik da bi u njega stali svi ostali planeti sustava.“[7] „Tristotinjak puta je teži od Zemlje i više nego dvostruko od svih drugih planeta.“[2] Zbog svoje težine ima jako visoke temperature i tlakove u unutrašnjosti. Dobio je ime po rimskom kralju bogova. Jupiter je veliki plinoviti div građen od tekućeg vodika, a jezgra od krutog vodika. Trajanje jedne revolucije je 11,9 godina, a jedna rotacija 9,8 sati, što je najkraće trajanje dana u cijelom Sunčevom sustavu. „Zbog promjenjive rotacije, u njegovoj atmosferi nastaju tamne i svijetle pruge, a vidljive crvene mrlje (veće od Zemlje) su oluje u atmosferi.“[1] Najprepoznatljiviji je po Velikoj crvenoj pjegi koja je jaka oluja poput uragana. Jupiter ima najviše prirodnih satelita, smatra se 67. Najpoznatiji i najveći sateliti zovu se Galileanski sateliti: Ganimed, Kalisto, Io i Europa. Otkrio ih je Galileo Galilei 1610. Svemirska sonda Voyager 1 je 1979. otkrila da je Jupiter okružen krhkim i uskim pretenom koji je nastao od ledenih ili stjenovitih komadića.
SATURN
Saturn je „umanjena verzija Jupitera i drugi planet po veličini u Sunčevu sustavu.“[1] Prepoznatljiv je po tisućama prstena koji sadržavaju milijarde ledenih stijena, moguće ostaci kometa ili satelita koje drži gravitacija. „Mali teleskop je dovoljan da se ugledaju prsteni.“[8] Oni okružuju Saturn u 7 pojaseva, označeni slovima od A do G. Ima jako malu gustoću, 697 kg/m3 što znači da je jedini planet u sustavu koji bi plutao na površini vode jer ima manju gustoću od vode. Njegova prosječna temperatura iznosi -178°C. Budući da odbija oko 47% Sunčeve svijetlosti ima značajan vlastiti izvor energije (temperatura središta oko 12 000°C). Za jednu revoluciju potrebno mu je 29,5 godina, a rotacija traje 10,2 sati. U građi prevladavaju vodik i helij. U atmosferi se primjećuju svjetliji i tamniji oblaci, bliže središtu planeta, a među njima i vrtlozi, kao Velika bijela pjega. Zabilježeno je da ima 62 prirodna satelita. Najveći su: Diona, Tetis, Mimas, Enkelad, Reja i Titan. "Saturn su istraživale letjelice Pioneer 11 (1979), Voyager 1 (1980), Voyager 2 (1981), a umjetnim satelitom postala je letjelica Cassini, u srpnju 2004."[8]
URAN
Uran je sedmi planet od Sunca koji je otkriven 1781. godine, a uočio ga je William Herschel sa svojim kućno izrađenim teleskopom. To otkriće bilo je veliko jer su astronomi vjerovali da Sunčev sustav završava Saturnom. Ime je dobio po grčkom bogu neba. Poput Jupitera i Saturna, uglavnom se sastoji od vodika i helija. Treći planet po veličini u sustavu. Zanimljivo je da je Uran najhladniji planet Sunčeva sustava iako nije zadnji. Njegova temperatura iznosi -224°C. Svi su planeti nagnuti pod nekim kutom, ali se Uran oko svoje osi vrti nagnut za 98 stupnjeva. Vjerojatno se sudario s nekim objektom veličine Zemlje. „Dok se ostali planeti okreću kao zvrkovi, Uran se kotrlja kao lopta.“[1] Jedna revolucija traje 84 godine, a jedna rotacija 17,9 sati. Uz 27 prirodnih satelita okružuju ga 13 prstena, otkrivenih tek 1977. Voyager 2 jedina je letjelica koja je istraživala Uran.
NEPTUN
Neptun je najmanji od četiri plinovita planeta. Udaljen je od Sunca više od 3 milijarde kilometara i najudaljeniji je od Sunca. „Kada su 1800. godine astronomi skicirali putanje zvijezda i planeta Sunčevog sustava, primijetili su da Uran ne slijedi predviđenu orbitu.“[2] Pretpostavilo se da je razlog bio sila teža nepoznatog planeta. "Englez John C. Adams i Francuz Urbain le Verrier su izračunali gdje bi se nepoznati planet mogao nalaziti kako bi njemački astronom Johann Galle 1846. otkrio novi planet, Neptun."[2] Ime je dobio prema rimskom bogu mora. „Riječ je zapravo o tamnoplavom, vjetrovitom i izoliranom planetu otrovnih oblaka od ledenih kristala metana koji kruže oko njega.“[2] Atmosfera se sastoji od vodika (80%), helija, metana te sleđenog amonijaka. Vjetrovi su najčešći oko ekvatora i dosežu brzinu do 2000 km/h, lebde otrovni oblaci i vode s mnogo vrtloga, najveći je Velika tamna pjega. Isijava više topline nego što dobiva od Sunca. Temperatura je oko -220°C. Ima i pet odvojenih tamnih prstenova: Adamsov, Le Verrierov, Galleov, Lassellov i Aragov. Najveći mu je satelit Triton, a manji su Despina, Galateja, Halimeda, Larisa, Nesa, Protej, i dr.
ZANIMLJIVO
Sad za kraj možete pogledati zanimljive i zabavne videje.
ALL PLANET SOUNDS IN SOLAR SYSTEM
THE SOLAR SYSTEM SONG
7 WONDERS OF SOLAR SYSTEM
Contact
Literatura
[1] Gall H., Kralj P., Slunjski R. (2014), Geografija 1, Školska knjiga, d.d.
[2] Bosanec I. (2007), Velika enciklopedija za djecu- Svemir, Europapress holding d.o.o.
[3] nasa.gov (2011) What is Mercury? Dostupna 2.6.2017. na https://www.nasa.gov/audience/forstudents/k-4/stories/nasa-knows/what-is-planet-mercury-k4.html
[4] nasa.gov (2004), The planet Venus. Dostupno 2.6.2017. na https://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/F_The_Planet_Venus_5-8.html
[5] wikipedia.org (2017), Zemlja. Dostupno 2.6.2017. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Zemlja#Atmosfera
[6] nasa.gov (2015) What is Mars?. Dostupno 2.6.2017. na https://www.nasa.gov/audience/forstudents/k-4/stories/nasa-knows/what-is-mars-k4.html
[7] nasa.gov (2011) What is Jupiter?. Dostupno 2.6.2017. na https://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/nasa-knows/what-is-jupiter-58.html
[8] wikipedia.org (2016) Saturn. Dostupno 2.6.2017. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Saturn
Multimedijski sadržaj
http://www.pngmart.com/files/4/Venus-PNG-Transparent-Image.png
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f5/3D_Mars.png
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c0/3D_Saturn.png
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/3D_Uranus.png
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/20/Neptune_cutout.png
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b9/3D_Mercury.png
http://creatosfera.com/site/wp-content/uploads/2016/04/tierra-creatosfera.png